Gradiščanki Milici Sladaković iz Gradiške uspjeha ne manjka ali na poljima na koja naši ovdašnji đaci teško staju, to su polja prirodnih nauka  -matematike i fizike. Kako nam je Milica prepričavala svoj život, uočili smo da joj je bavljenje matematikom i fizikom došlo kroz igru, a kako savremeni psiholozi i neurolozi ističu, djeca najviše napreduju u stvarima u kojima su uživali dok su se igrali.

Miličina igra kreće tamo negdje u vrtiću, kada je već znala osnovne računske operacije, kasnije aktivnosti koje su dolazile, kako ona ističe, bile su samo rutina.

“Matematika mi u početku nije bila teška, a gradivo koje smo radili u školi mi nije bilo pretjerano zanimljivo. Već sam u vrtiću znala neke osnovne matematičke operacije, a u četvrtom razredu sam sasvim slučajno naučila i kvadratno korjenovanje. Uvijek sam tražila više, izlazila van okvira, težila ka tada meni „zanimljivoj matematici” – matematici skupova, igara, negativnih brojeva i sličnog. U petom razredu sam krenula na sekciju, kasnije i dodatnu nastavu iz matematike – mjesta na kojima sam mogla da naučim novo i da budem zadovoljna time što sam naučila. Uz to su vremenom došla i takmičenja”.

Kako se Milica sve više predavala matematici i fizici, tako su joj i ove nauke vraćale. Uz ljubav nizali su se i uspjesi.

“Od mnogobrojnih postignuća, voljela bih da izdvojim drugo mjesto na Republičkom takmičenju iz matematike i plasman na Juniorsku Matematičku Olimpijadu BiH 2016. godine, u devetom razredu. Ljubav ka fizici se stvorila malo kasnije, u sedmom razredu, kada me je nastavnica pozvala na sekciju. Tada sam uvidjela da će fizika moći da odgovori na neka moja pitanja na koja mi ni otac nije mogao odgovoriti. Mini-eksperimenti koje smo radili na sekciji su ostavili veliki utisak na mene, ostali su zapečaćeni u mojoj memoriji i eksperimentalna fizika me je tada počela privlačiti”.

Ako bi nekoga mogli da nazovemo čudom od žene, onda je to svakako Milica. Uporedo sa osnovnom školom završila je i muzičku školu, takmiči se i dalje ali više iz želje da se druži, nauči i neke druge vještine, jer kako je i sama istakla voli da izađe iz okvira. Ona je ponos ne samo svoje porodice nego i škole koju pohađa ali i svog grada. 

Za sve mlade je kratko poručuje “čak i fizika i matematika mogu da budu zanimljive ako ih volite”. Teško je spojiti ljubav i posao, ali je najteže uvidjeti šta je ono što volimo. Milica je to uvidjela i sada je srećna, to se vidjelo svakom izgovorenom rečenicom u našem razgovoru.