Ovog badnjaka ekipa portala Mikro mreža otišla je preko rijeke Save, u Hrvatskoj, u selo Gređani kod Stare Gradiške, koji su prvi put nakon rata organizirali paljenje badnjaka preko puta nedovršenog hrama, ispred kuće u kojoj je nekada živio sveštenik.
Selo Gređani je vrvilo od ljudi, gdje je u načičkanim kućama prije rata živjelo oko 350 stanovnika, danas ih živi oko 90, većinom staraca. Običaj se morao vratiti u ovaj kraj, jer su se običaji na ovim prostorima obilježavali vijekovima. Običaj za Badnji dan nikada nije nestao ali je ovaj put podignut na viši nivo, poručio je Stojan Skopljak, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća opštine Stara Gradiška.
“Mi smo evo prvi put poslije rata organizovali vožnju i doček badnjaka kroz selo. U 12 sati ćemo imati liturgiju, zbog obaveza koje naš paroh ima u drugim mjestima. Božiću se radujemo svi i hvali Bogu da ga možemo obilježiti kako treba, po svim srpskim običajima uz koje smo odrasli. “
Običaji za pravoslavni Božić sipratila je i Hrvatska radio-televizija koja će ovaj program u sklopu dokumentarnog filma emitovati na Božić, a cilj svega je da se pokaže kako se u ovom prostoru obilježava Božić. U Slavoniji je sve manje stanovnika, posebno srpskog, koji je nekada bilo itekako prisutno na ovim prostorima, poručio je paroh Nove Gradiške Ognjen Tendžerić.
“Mi ćemo na tri mjesta dočekati i okititi Badnjak, tokom vožnje kroz selo, a u 12 sati će biti izvršeno nalaganje badnjaka. Cilj je koliko-toliko po našim običajima obilježiti Božić, jer je pitanje koliko će ljudi živjeti ovdje nakon 10 godina. Ljudi je sve manje, mladi su davno otišli i pravoslavni narod na ovom prostoru polako izumire. “
Da je pravoslavni narod bio dominantan do rata svjedoče i crkve koje se nalaze uz puteve, a koje su taman oživljene pred rat i ponovo srušene. Težak položaj srpskog naroda u Hrvatskoj, doveo je do malog broja povratnika i faktičkog istrebljenja, što je dovelo srpski narod u nezavidan položaj ugrožavajući opstanak, ne samo ovdje nego u cijeloj Hrvatskoj. Da u momentu težine narod ne bi zaboravio svoje običaje, potrudili su se mještani Gređana, koji su rekli da će dok god mognu obilježiti sve svoje običaje, jer su običaji nešto uz što su odrasli i što im je donosilo najveću radost u djetinjstvu.