U maloj sali Kulturnog centra Gradiška predstavljene su dvije knjige pod nazivmo “Žrtve ustaško-nacističkoh genocida, 1941 – 1945. godine sa područja opštine Gradiška/Bosanska Gradiška, i “Poginuli borci NOB-a i pripadnici NOP-a, 1941 – 1945. godine, sa područja opštine Gradiška/Bosanska Gradiška”.
Nebojša Ivaštanin je preuzeo uređivanje i pripremu za štampu obe knjige, a one predstavljaju sastavni dio projekta “Istorije Gradiška”, na kojem se počelo raditi davne 1985. godine, poručuje predsjednik udruženja “SUBNOR” Gradiška, Nikola Kragulj, koje je stalo u svakom smislu iza publikovanja ovih knjiga.
Značaj ovih dviju knjiga, ogleda se u nekoliko segmenata, s posebnim akcentom na tome da su većina žrtava bili civili i da su stradali od komšijske ruke, poručuje istoričar Željko Vujadinović.
“Ove publikacije su značajne ne samo zbog toga što se na ovaj način vraća dug stradalima, nego se na neki način oslikava karakter Drugog svjetskog rata, obzirom da su većina žrtava bili civili i da je većina žrtava stradalo od komšijske ruke. Zašto je to važno 70 godina kasnije? Pa upravo zbog toga što se na taj način razrješavaju ta tamna i teška pitanja prošlosti svih naroda na prostoru bivše Jugoslavije i da se takođe traže uzroci tih dešavanja, te da se u budućnosti traže načini da se ti uzroci nikada ne ponove.”
Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić je poručio da sve što se ne zapiše i ne zabilježi često ostaje zaboravljeno kroz istoriju.
“Večeras smo u prilici da imamo zapisane sve žrtve ustaško-nacističkog genocida na prostoru grada Gradiška od 1941. do 1945. godine i spisak poginulih boraca u istom periodu. U prilici smo da prisustvujemo jednom jedinstvenom dokumentu koji sprečava da se vrši revizija istorije, za koju vidimo da postoji težnja da se ona revidira, zato je ovaj dokument tu radi istine.”
Kotar/opština Bosanska Gradiška tokom tokom Drugog svjetskog rata izgubio je najmanje 16.067 stanovnika. Ustanovljeno je da su ustaše i organi Nezavisne Države Hrvatske odgovorni za smrt najmanje 11.653 stanovnika kotara, ali logično je pretpostaviti da su ustaše odgovorne i za smrt većeg dijela od 3.823 stanovnika za koje nije bilo moguće ustanoviti formaciju odgovornu za stradanje.
Kotar Bosanska Gradiška imao je najveći broj stradale djece i osoba ženskog pola u odnosu na sve ostale kotareve/srezove/opštine na tlu Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, što dovoljno svjedoči o izloženosti genocidu lokalnog srpskog i romskog stanovništva.
Kotar Bosanska Gradiška imao je najveće gubitke srpskog stanovništva na tlu čitave Jugoslavije, posle kotara Bosanska Dubica.