”Zemlja za nas” je dokumentarni film za – sve nas.
Radi se, naime, o projektu koji je podržan kroz program Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a realizuje ga Helsinški parlament građana Banja Luka.
Sniman je od marta do juna 2020. godine, širom Bosne i Hercegovine, na više lokacija – Jajce, Mostar, Trebinje, Sarajevo, Brčko, Banja Luka, Prnjavor…, a razgovori su vođeni sa šest stranaca/kinja, koji već godinama žive ovdje, i pet pripadnika/ca nacionalnih manjina, čiji su preci uglavnom krajem 19. vijeka doselili u ovu zemlju.
”Na ideju da snimimo ovakav film smo došli jer godinama kroz svoj rad susrećemo strance koji žive ovdje, koji su aktivni, koji rade za dobrobit svojih zajednica i pitali smo se kako oni ustvari vide Bosnu i Hercegovinu i zašto ostaju ovdje kada mogu otići u neke, možda, bolje i uređenije zemlje. Šta to oni vide, a što nama promiče? Takođe, željeli smo čuti od pripadnika nacionalnih manjina koliko osjećaju ovu zemlju kao svoju, ali i na koji način je njihova kultura doprinijela šarolikosti BiH”, govori Željka Umićević iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, koordinatorka projekta.
Film je urađen kao prikaz svakodnevice stranaca i pripadnika nacionalnih manjina u BiH, na način da oni progovore o svom životu, ali i suživotu u toj zemlji. Oni govore o tome da li su se integrisali, koliko vremena im je bilo potrebno za to, šta im se naročito (ne) dopada u ovoj zemlji, kako vide svoj život ovdje u budućnosti, da li su i zbog čega prigrlili neke ovdašnje običaje, plaše li se promaje, da li više vole sarmu, pitu ili ćevape, kako bi u tri riječi opisali Bosance i Hercegovce i slično.
Tako se u filmu, između ostalih, možete upoznati sa Yamenom Hrekesom, mladim Sirijcem koji je završio elektrotehnički fakultet u rodnoj uzemlji a u Banjaluci psihologiju i kojeg je Ministarsvo spoljnjih poslova BiH proglasilo osobom od naročitog značaja i dodijelilo mu državljanstvo BiH, švajcarskom sveštenicom Helenom Jaggi Kosić, koja je začetnica permakulture u BiH, i Nestorom Ruizom, Špancem iz Madrida koji je život posvetio očuvanju prirode i ljepota BiH. Tu je i mladi poljsko-američki bračni par koji je u Trebinju otvorio prvi hostel ili, recimo, Dajana Đurić, jedina žena dimnjačarka u BiH, te Davor Ebner, široj javnosti najpoznatiji kao frontmen grupe „Regina“.
”Nije bilo lako odlučiti se za sagovornike, ali mislim da smo uspjeli izabrati one najzanimljivije jer je film jako živopisan, na momente humorističan, emotivan… i pokazuje koliko su svi oni vezani za BiH, koliko smo mi, domaći ovdje, uticali svjesno ili ne na njihove poglede na život, koliko im je nekada teško živjeti u ovako (ne)uređenoj zemlji, ali i koliko smo im dali ono nešto što nema u drugim državama”, dodala je Umićević.
Posljednjih mjesec dana, dokumentani film „Zemlja za nas“ je predstavljen na društvenim mrežama, kroz kratke video klipove koji sadrže neke od zanimljivih odgovora sagovornika. Premijera filma i online panel diskusija, na kojoj će učestvovati i neki od intervjuisanih u filmu, planirana je za ponedjeljak, 27. jula, s početkom u 12 časova, putem Zoom platforme, nakon čega će dokumentarac ”Zemlja za nas” biti, takođe u online svijetu, dostupan svima koji žele da ga pogledaju.
Više informacija o tome kako da postanete dijelom publike koja će moći prva vidjeti ovaj film, možete naći na Facebook stranici Helsinškog parlamenta građana Banja Luka. U suštini je vrlo jednostavno – sve što je potrebno je da pošaljete mejl i potvrdite učešće na ovom događaju i dobićete ulaznicu za film, odnosno podatke za Zoom platformu.
