Na dnevnom redu 8. sjednice Skupštine grada Gradiška našlo se 20 tačaka, a između ostalog raspravljalo se o rebalansu budžeta grada, rješenjima i imenovanjima, te o izvještajima o radu komunalnih i drugih javnih preduzeća.
Kada je u pitanju rebalans budžeta, radi se o trećem rebalnsu budžeta za 2021. godinu, na koji je opozicija imala dosta primjedbi, a većina se odnosila na prezaduženost.
“Trebalo bi da se razmisli da ona kreditna sredstva koja smo uzeli početkom godine, da ih možda otkažemo zato što je došlo do veće naplate prihoda. U ovom trenutku Gradiška je zadužena blizu 42 miliona KM i sa novim kreditima ćemo doći na sami vrh zaduženosti. Zato smo predložili da se po pitanju kreditinih zaduženja i vraćanja starih zaduženja u narednom periodu pristupi opreznije i konkretnije u cilju da se ta zaduženja što racionalnije koriste”, istakao je šef kluba odbornika SDS-a Zoran Latinović.
U novom rebalansu budžeta je predviđeno 5,5 miliona KM prilihoda tako da će u kontinuitetu biti nastavljene sve aktivnosti razvoja Gradiške, poručio je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić.
“Mi smo vodili računa o svim segmetima društvenog života, jer smo i mimo padnemije, stanovnicima koji su u stanju socijalne potrebe predvidjeli povećanje socijalnih davanja. Predvidjeli smo i dodatna sredstava za boračku populaciju, za penzionere ali isto tako, da nastavimo infrastrukturno da opremamo čitav prostor Gradiške”.
Gradonačelnik Adžić je prokomentarisao i navode opozicije da je grad prezadužen i da se sredstva uzimaju na duge grejs periode, poručivši da opozicija iznosi mnogo stvari koje nisu tačne.
“Nikada nisam rekao da je život u Gradišci sjajan i bajan. Svjesni smo svega da je situacija teška ne samo u Gradišci nego i u drugim lokalnim zajednicama i državama okruženja. Želimo da u datom trenutku upravljanjem dugom i garancijama da stvaramo uslove da ne prekidamo naš infrastrukturni razvoj, da ne prekidamo naše kapitalne investicije. Imamo najviši kreditni rejting i to je ono što je činjenica. Najteža će biti 2023. godina kada ću ja, ako me građani ne opozovu, biti gradonačelnik, i to ćemo nositi jer smo napravili takvu finansijsku konstrukciju da možemo to bez tereta da nosimo”.
Adžić je u svom obraćanju medijima, osvrnuvši se na svoj boravak u Srbiji povodom manifestacije “Dani Srpske u Srbiji”, dodao i to da je kompanija “Neoplanta” iskazala veliko interesovanje za otvaranje pogona u Novoj Topoli ali ćemo više detalja znati nakon dolaska delegacije Srbije u Gradišku u narednom periodu.
Mnogo prašine se diglo oko izvještaja o radu preduzeća “Radio Gradiška”, gdje je opozicija smatrada da postoje brojne nepravilnosti kod rada direktorice Aleksandre Stojanović, prije svega misleći na forsiranje partija na vlasti, a prije svih SNSD-a. Sve ovo je demantovano od strane gradonačelnika, koji je pozvao na duel predstavnike opozicije na Radio Gradiška.
U pomenutoj diskusiji se razmatrala i tačka koja se tiče novog načina organizovanja Radija Gradiška, obzirom da će krajem godine početi s radom Gradiška radio-televizija. I tu je bilo dosta negodovanja od strane opozicije, koja je na čelu s Radislavom Dončićem tvrdila da je Info kanal bio pristojna televizija, a da će na ovaj način samo opreteretiti budžet grada, vršiti nova zapošljavanja, te da će ova televizija biti u službi vladajuće koalicije. Gradonačelnik je dematovao ove tvrdnje, ističući da će biti neophodno zaposliti još dvoje ili troje ljudi, a da će se iskoristiti postojeći kapacitet koji ima Radio Gradiška i da će novinari radija raditi i na televiziji.
Što se tiče javnih preduzeća i ustanova, većini direktora je produžen mandat, osim Kulturnog centra, gdje je na mjesto Željka Blagojevića došao njegov saradnik Miroslav Vuković.
Na kraju je interesantno istaći to da većina odbornika uopšte nije diskutovala. Opozicija je bila nešto agilnija, pa se Latinoviću, Dončiću i Mrakiću priključila Milica Šukalo, dok je Zoran Vekić ostao nijem. Nijemi su bili odbornici SPS-a, DNS-a i Ujedinjene Srpske, a ako njima dodamo odbornike SNSD-a i drugih partija, dolazimo do podatka da njih 17 uopšte nije uzelo učešće u diskusiji, od ukupno pristunih 23 odbornika u prosjeku, obzirom da se prisusustvo kretalo od 27 da bi završili sa 20 odbornika.