Istraživanje portala ”MojPosao.ba” pokazalo je da je došlo do oscilacija u ponudi i potražnji, ali i do promjene strukture traženih zanimanja i radnog okruženja. Samo na tom portalu u prvom ovogodišnjem kvartalu objavljeno je više od 3.700 oglasa za više od 8.600 radnih mjesta i kako su naveli predstavlja znatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

”Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u BiH. Operateri u kol centrima, trgovci u maloprodaji i veleprodaji, komercijalisti, konobari te radnici u proizvodnji se nalaze u samom vrhu najtraženijih zanimanja, a odmah iza njih na ljestvici su kuvari, vozači, finansijski službenici te zanatska zanimanja, kao što su bravari, zavarivači, ali i električari”, pokazalo je istraživanje portala ”MojPosao.ba”. Na listi deset najtraženijih u prvom kvartalu nema zanimanja u vezi sa IT-ijem.

Da li će se svršeni osnovci koji sada biraju buduća zanimanja osvrnuti na ovo i slična istraživanja prilikom upisa u srednje škole, teško da iko može precizno reći. Privrednici smatraju da to usmjerenje kreće iz porodice te da djeca najčešće prilikom izbora srednje škole ispunjavaju želje roditelja.

”Nažalost došlo je do drastičnih promjena i u svijetu i kod nas. Pojedina zanimanja nisu više interesantna, a djeca uglavnom idu linijom manjeg otpora i žele što kraćim putem da dođu do zarade, bez prevelikog truda. Poremetili smo obrazovne procese, vrijednost diplome izgubila je smisao. Neko ko je završio visoku školu i radi u nekoj zdravstvenoj ustanovi i zna da će zaraditi maksimalno 1.600 maraka, a konobar zaradi toliko sa bakšišom i onda se postavlja pitanje zašto bi se neko mučio i išao u školu 15 ili 17 godina kada sa mnogo manje muke može imati ista primanja”, rekao je za ”Glas” predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević. Naglasio je da je sve ovo što se dešava toliko poremetilo tržište da nema radnika ni za jednu djelatnost.

”Posebno zanimanja koja stvaraju novu vrijednost nikome više nisu interesantna. Ta zanimanja često iziskuju i neku fizičku aktivnost, odgovornost, prisustvo, a mnogi od toga bježe. Zbog toga su privrednici dovedeni u situaciju da preuzete obaveze ne mogu da ispune. I nije to samo kod nas, isto se dešava i u inostranstvu”, objasnio je Pazurević.

Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Zlatan Tatić rekao je da je potražnja za konobarima veća nego za IT stručnjacima, jer su prvi mahom otišli da rade na primorju.

”Hrvatska vapi za svom radnom snagom, ne samo ugostiteljima, i može se očekivati da kod nas budu sve veći problemi. Lani je bilo teško, ove godine ćemo možda i preživjeti, iduće ne vjerujem. Svi moramo bar pokušati da sačuvamo radnu snagu, da dignemo plate i da budu smanjena opterećenja na plate. Jača tržišta veće platežne moći dobijaju utakmice”, zaključio je Tatić.

Ekonomista Zoran Pavlović rekao je da je situacija takva da je BiH postala mjesto gdje je lako pronaći mlade koji dobro govore engleski i kojima ne pada teško da rade u kol centrima.

”U posljednje vrijeme otvoreno je nekoliko takvih centara. Sa druge strane IT tržište je relativno zasićeno, produkcija tih kadrova u Srbiji je u ekspanziji, a kada je riječ o konobarima, u tom sektoru je katastrofa totalna. Sve što su mogle da povuku Hrvatska i Slovenija povukle su i sada u renomiranim restoranima u Banjaluci ne mogu da nađu iole obučenog konobara, ako se neko i pojavi, traži platu 1.300 KM”, rekao je Pavlović upozorivši da je bi biroi za zapošljavanje trebalo da sagledaju potrebe tržišta i u tom smjeru organizuju prekvalifikacije nezaposlenih.

Kandidati

Istraživanje portala ”MojPosao.ba” pokazuje da se na oglase u prvom kvartalu prijavilo više od 100.000 kandidata, što predstavlja rast u odnosu na 2019. godinu.

Kako navode, u poređenju sa 2019. i 2020. godinom, stiče se utisak da se tržište oporavilo i da se potražnja za radnicima vratila na pretpandemijski nivo.

/Glas Srpske/