Saopštenje Centralnog kulturno-umjetničkog društva ”Lepa Radić” iz Gradiške prenosimo u cjelosti.
Uticaj epidemije na rad KUD-ova?
Epidemija je, sasvim sigurno, negativno uticala na rad KUD-ova. Uzimajući u obzir princip rada u ovim udruženjima, kod većine su aktivnosti potpuno obustavljene. Stanje u ovoj oblasti kulture je generalno loše, a ovim je samo pogoršano. Situacija se smiruje i očekuje se početak rada. Međutim, već sada je evidentno da će potrajati određene mjere koje direktno utiču na redukciju rada i to dugoročno može biti katastrofalno za neka društva pa čak dovesti do njihovog gašenja.
Vjerovatno će organizovanija i ozbiljnija društva ovo lakše prevazići, ali nikom neće biti lako. U finansijskom smislu, kod mnogih sada imamo situaciju da prihoda nema, a obaveze se i dalje gomilaju. Isto tako, ako uzmete u obzir da se može desiti da na duži period nećemo moći održavati klasične probe, nastupati i putovati, to će dovesti do odlaska članova što povlači niz drugih posljedica. Uopšteno se može reći da nema institucionalne brige za kulturno-umjetnički amaterizam i da ćemo se morati snalaziti sami kako znamo i umijemo.
CKUD ”Lepa Radić” Gradiška danas?
Ako govorimo u kontekstu vanrednog stanja, CKUD pokušava nizom aktivnosti održati minimum rada. Dakle, u skladu sa mjerama Republičkog i Gradskog štaba, prije svega, organizovali probe na daljinu za naše mlađe dječije, dječije i omladinske grupe. Pored toga, skoro svakodnevno smo imali prikazivanje snimaka i fotografija sa naših koncerata, snimke koncerata drugih društava, kvizovi, predavanja, sastanci i drugo.
Obzirom da smo u ovom periodu nismo mogli održati našu manifestaciju „Vaskršnji dani u Kočićevu“, imali smo zadatke koje su naši članovi radili kod svojih kuća, a bili su u direktnoj vezi sa aktivnostim koje bismo inače radili povodom ove manifestacije. Posebno treba naglasiti da su se naši članovi, i pored teškog i neizvjesnog stanja, dogovorili da provedemo nekoliko humanitarnih akcija. Članovi su dobrovoljno nastavili uplaćivati članarine kao da se radi, a ta sredstva se uplaćuju u humanitarne svrhe. Dogovor je bio da detalje ne objavljujemo u javnosti obzirom da se time gubi na humanosti i akcije se pretvaraju u reklamu. Zajednički skladan rad članova i njihovih roditelja, stručnih lica i uprave je jedna osobina našeg društva kojom se posebno ponosimo.
Sa kojim problemima se inače susrećete u radu?
CKUD u ovoj fazi svog postojanja spada u srednje razvijena društva u Republici Srpskoj. Primjeri problema sa kojima se susrećemo su: animiranje članstva, organizovanje kvalitetnog orkestra i izvođačkog ansambla, nedostatak stručnog kadra za određene poslove u društvu, nedostatak partnera u projektima i dr. Neki od ovih problema se mogu ubrojati u opštu problematiku kulturno-umjetničkog amaterizma, a drugi u specifične probleme našeg društva i sredine u kojoj radimo.
Posebno se može naglasiti da nemamo prostor koji bismo koristili za adekvatno odlaganje i čuvanje sredstava za rad, prvenstveno narodnih nošnji. Takođe, nedostatak prostora za administrativne i druge poslove predstavlja značajan hendikep ovog aspekta razvoja društva. Za sada nismo u mogućnosti da samostalno obezbjedimo prostor za nevedene namjene, i u tom smislu smo očekivali pomoć od Gradske uprave. Do sada smo se obraćali nekoliko puta, ali prosto nije bilo volje da nam se pomogne i svi naši zahtjevi su ingorisani. Dakle, ni odgovor nismo dobili, kamoli da smo razgovarali na tu temu. Pored navedenog, ne postoji izvor redovnih finansijskih prihoda namjenjenih za primanja stručnih lica. Svako ozbiljno društvo mora imati stručne rukovodioce – profesionalce u amaterizmu, što znači da oni trebaju imati adekvatnu naknadu za svoj posao što bi garantovalo njihovu egzistenciju i motivaciju za rad.
Kakvo je stanje kulturno-umjetničkog amaterizma u Gradišci?
Kulturno-umjetnička društva u našem gradu, manje-više, uz neke lokalne specifičnosti, dijele sudbinu ostalih kulturno-umjetničkih društava u Republici Srpskoj i okruženju. Potrebno je naglastiti da kod nas uopšte nema neke ozbiljnije analize stanja i potreba u kulturno-umjetničkom amaterizmu. Međutim, i površnim uvidom u stanje možemo zaključiti da je Gradiška po ovom pitanju u padu. Prije 7 godina u Gradišci smo imali 13 kulturno-umjetničkih društava.
Do danas, rad je obustavilo četiri društva, a za očekivati je da se taj broj u narednom periodu poveća. Takođe, po pitanju kvaliteta rada i rezultata, teško je reći da u prosjeku imamo neke pozitivne pomake. Diletantizam i improvizacija su opšte prisutni. Mi smo 2015. godine otvorenim pismo jasno upozorili na ove probleme, a i kasnije u nekoliko navrata. Na primjer, kvalitet i posjećenost manifestacija su jedan od značajnih indikatora. Na žalost, to kod nas niti ima, niti želi neko da prati. Rad i rezultati su daleko iza nekih izmišljenih i nametnutih kriterijuma za vrednovanje našeg kvaliteta. Živimo u vremenu kada su vam zaštita određenog političkog subjekta ili pojedinca značajnije od svih drugih referenci i kvaliteta zajedno. To je žalosno.
Odnos Gradske uprave prema ovoj oblasti kulture?
Gradske i opštinske uprave imaju značajan uticaj na rad kulturno-umjetničkih društava. Kada je Gradiška u pitanju, u Gradskoj upravi dugo vremena ne postoje ljudi koji razumiju ovo pitanje i koji se njime bave na ozbiljan način. To nije teško primjetiti. Formalno gledajući, treba reći da postoje neki pomaci. Međutim, suštinski, sva pitanja oko kulturno-umjetničkih društava se otaljavaju i odrađuju površno. LJudi koji primaju paltu da se bave i ovom materijom ili su u prilici da donose odluke vezane za nju, najčešće nemaju pojma o konkretnoj problematici i svojim neradom ili nakaradnim radom nanose ogromnu štetu.
Još se stvara takva klima da parazite ne smijete prozivati jer ćete imati posljedice zbog toga. Gradska uprava treba da kroz dodjeljivanje prostora, finansijsku podršku i druge oblike saradnje, utiče na unapređenje rada kulturno-umjetničkih društava i održavanje kvaliteta. Na primjer, kod nas postoji Pravilnik na osnovu kod se iz budžeta Grada dodjeljuju sredstva kao redovna pomoć ili podrškama značajnim manifestacijama. Iako je Pravilnik daleko od idealnog, ni takav se ne poštuje. Ako niste podobni po nekom osnovu, džaba vam sve ostalo. U takvom sistemu nema napretka i kvaliteta. Međutim, neuređena oblast je mnogo pogodnija za manipilisanje i iskorištavanje. Gradiška ima veliki potencijal kada je u pitanju kulturno-umjetnički amaterizam i može se isticati u pozitivnom smislu, ali se mora naći neko pametan ko će to prepoznati i staviti na dnevni red.
Koji je značaj republičkog saveza kulturno-umjetničkih društava?
Naše društvo je već sedam godina član Saveza amaterskih-kulturno umjetničkih društava Republike Srpske. U prothodnom mandatu, predstavnik CKUD-a je vršio dužnost generalnog sekretara Saveza, a danas je član naše uprave predsjednik Saveza. Takođe, učešće na manifestacijama, radu organa, suorganizacija događaja i drugo su pokazatelji našeg odnosa prema Savezu i shvatanja njegovog značaja. A značaj zajedničkog djelovanja se ogleda u artikulaciji potreba i interesa kulturno-umjetničkog amaterizma te njihovo predstavljanje javnosti i nadležnim institucijama i zajednički rad na unapređenju ove oblasti kulture.
Savez je sasvim sigurno najbolji način da to uradimo. Dva osnovna preduslova za to su složnost naših KUD-ova i partnerski odnos sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS. Kulturno-umjetnička društva nisu obična udruženja za provođenje slobodnog vremena, ona imaju posebnu misiju i odgovornost. Danas imamo situaciju da tokovima u našem folkloru upravljaju neformalne grupe okupljene oko različitih interesa kao što su finansijska korist, seksualne orjentacije, rodbinsko-kumovski klanovi i slično. To se dešava bez ikakve kontrole i šteti očuvanju i promociji naše tradicije i kulturne baštine. Pojedinačno možemo jako malo postići, a udruženi možemo učiniti i više nego što mislimo.
Podrška resornog ministarstva?
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, kroz grant namjenjen projektima, podržava određene manifestacije kulturno-umjetničkih društava. I naš KUD je bio podržan na ovaj način. Međutim, veći značaj ima stvaranje pravnog okvira u kom će se urediti stanje u ovoj oblasti i u kom će svi subjekti kulturno-umjetničkog amaterizma biti uvedeni u organizovan i funkcionalan sistem. U tom smislu su učinjeni značajni koraci. Strategija razvoja kulture RS 2017-2022. usvojena je 2017. godine, Zakon o kulturi RS 2018. godine, a kasnije je usvojeno nekoliko važnih podzakonskih akata. Ovi dokumenti na ozbiljan način po prvi put tretiraju i kulturno-umjetnička društva i njihov rad.
Nažalost, imaju nekoliko značajnih nedostataka koji jednostavno predstavljaju prepreku postizanju željenog cilja. CKUD je u nekoliko navrata, na vrijeme, pismeno upozoravao da se obrati pažnja na ove nedostatke, ali Ministarstvo nije imalo sluha. Najbolji primjer je nakaradni pravilnik o kategorizaciji društava. Nadamo se da će po ovim pitanjima uskoro doći do određenih korekcija uz konsultaciju stručnih ljudi i praktičara obzirom da se često sticao utisak kako su na izradi određenih dokumenata radili ljudi koji uopšte nemaju širinu i ne poznaju stanje stvari na terenu kada je u pitanju ova materija. Kulturno-umjetnički amaterizam, poslije sporta, je najznačajniji organizovani oblik udruživanja građana koji okuplja veliki broj udruženja, veliki broj članova i ima veliki broj aktivnosti te se bavi veoma značajnim poslom. Te se prosto ne smije zanemariti.
Šta je potrebno da se situacija popravi?
Prije svega, mora se napraviti ozbiljna analiza stanja na terenu i registar subjekata kulturno-umjetničkog amaterizma. Na osnovu toga se može donijeti nova strategija razvoja te izvršiti neophodne izmjene i dopune Zakona o kulturi i ostalih akata koji regulišu ovu oblast. Smiješno dijeluje da je i prethodna strategija donesena bez analize. Mi danas uopšte ne znamo koliko društava radi u RS, šta dalje komentarisati. U lokalnim zajednicama treba obezbjediti približno ujednačene uslove za razvoj kulturno-umjetničkog amaterizma. Na primjer, imate lokalne zajednice koje svoje društvo pomažu sa desetinama hiljada maraka, a postoje one koje ni marku ne daju.
Isti je slučaj i sa drugim oblicima podrške. Pored navedenog, Ministarstvo mora tretirati Savez kao svog partnera i učiniti sve da ga ojača kako bi bio nezaobilazan i značajan faktor u ovoj oblasti. Takođe, mora biti jasno da nema pomaka ni bez većeg izdvajanja novca za kulturu na svim nivoima vlasti. Često se naglašava značajno izdvajanje za kulturu, a kada analizirate o čemu se radi, vidite da najveći procenat odlazi na plate zaposlenih u ustanovama kulture. Kad se stvore navedeni preduslovi, mogu se očekivati određeni ozbiljniji pomaci. A onda postepeno stvarati ostale uslove za razvoj. Narod koji ne vodi računa o svojoj kulturi ne može očekivati napredak ni u kom drugom segmentu života.
