Pravoslavci širom svijeta danas proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, koji simbolizuje pobjedu života nad smrću, a vjernici će sa vjerom u Boga i život vječni ove godine praznike provesti sa najmilijima u svojim domovima.

Vaskrsenje Hristovo ubraja se u pokretne praznike i slavi se od vremena prvih apostola. Suštinu najvećeg hrišćanskog praznika objašnjavaju riječi svetog apostola Pavla, zapisane u apostolskim djelima: “Ako Hristos ne vaskrsne, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša.”

Vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, etnolog Irena Medar Tanjga, kaže da se, kao pokretni praznik, Vaskrs može pomjerati u razdoblju od pet sedmica, tako da najranije može pasti 4. aprila, a najkasnije 8. maja. Običaj je da na vaskršnje jutro vjernici odlaze na molitvu u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju. Po povratku u domaćinstvo, ukućani jedni drugima čestitaju praznik riječima “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Veliki post

Vaskršnji običaji počinju velikim postom koji traje sedam sedmica, a svaka ima tradicionalni naziv i mnoštvo običaja koji je prate.

Medar Tanjga kaže da se prva sedmica posta naziva čista, Todorova.

”Kako joj naziv kaže, tada se u domaćinstvu sve čisti. Najznačajniji dan u ovoj sedmici je Todorova subota”, kazala je ona i dodala da se druga sedmica naziva drugoposna, deveta, hroma i ona je u znaku Todorove subote.

Medar Tanjga kaže da je treća sedmica namijenjena bodrenju vjernika da izdrže iskušenja i napor posta, dok je četvrta sredoposna, a srijeda je najznačajniji dan u toj sedmici.

”U nekim krajevima se na taj dan sakupljaju i broje jaja i vjeruje se da će se roditi onoliko živine koliko se jaja sakupi. Na taj dan broji se i novac, a neudate djevojke okrenute spram sunca broje svoj nakit. Sve se to činilo radi napretka i sreće u domaćinstvu”, ispričala je Medar Tanjga.

Dodala je da se peta sedmica naziva svijetla, te da u njoj nema značajnijih običaja, dok je šesta sedmica lazarička, odnosno cvjetna.

”Ova sedmica pada u vrijeme kad je mjesec pun i vjeruje se da je to dobar momenat za uspješno obavljanje mnogih poslova. U ovoj sedmici je posebno značajan dan Cvijeti. Uoči ovog dana djevojke beru cvijeće, koje drže potopljeno u vodi tokom noći, a u nedjelju se tom vodom umivaju”, istakla je Medar Tanjga. Naglasila je da se posljednja sedmica posta naziva velika, strasna, a svi dani ove sedmice nazivaju se velikim danima.

”Veliki četvrtak je značajna ratarska svetkovina. To je oračka ili težačka slava, ili ratarski pir. Veliki petak je, osim Vaskrsa, najznačajniji dan ove sedmice. Ovo je najvažniji dan posta i tada ljudi u nekim krajevima jednoude ili jednoniče, odnosno tokom cijelog dana ne okuse ništa. Samo uveče popiju malo vode ili kafe. U većini krajeva se jaja šaraju na ovaj dan i to ujutro dok dan napreduje. Ovaj dan se ne kopa jer je Hrist u zemlji i dan prolazi bez igre i pjesme. Vjeruje se da duša onoga ko je umro na ovaj dan ide direktno u raj. Čak ni crkvena zvona se ne oglašavaju, već se lupa u klepalo”, kazala je Medar Tanjga i dodala da se velika subota u Krajini i Hercegovini naziva i crvena subota jer se tamo uglavnom maste ili šaraju vaskršnja jaja.

Proslava Vaskrsa

Medar Tanjga je ispričala da se Vaskrs praznuje od drugog vijeka, te da se prema tradiciji srpskog naroda taj dan započinje umivanjem svježom vodom u kojoj je crveno jaje, bosiljak i zdravac i trljanjem jajetom po licu.

”Negdje se djeci daje da popiju vino da bi bila rumena i zdrava. Omrsi se jajetom i svi ukućani dobiju ofarbana jaja, a najznačajnije je čuvarkuća, prvo ofarbano jaje koje se preko cijele godine čuva u kući. Ljuske od uskršnjih jaja se bacaju u mravinjak da kokoške obilato nose”, ispričala je Medar Tanjga. Dodala je da je običaj da se za Vaskrs pripremaju razni hljebovi, a za ručak se služi pečenje. Prvog dana Vaskrsa, istakla je, ne ide se u goste.

Vaskršnja jaja

Posebnu draž Vaskrsu daju bojena jaja koja simbolizuju novi život i koja svi uzimaju radi sreće.

”Prilikom tucanja jaje koje pukne pripada onome čije ga je jaje razbilo. U kućama koje su u žalosti jaja se ne šaraju, već se samo ofarbaju uglavnom u crvenu ili crnu boju i ta jaja se nazivaju “kaluđeri”. Običaj je da svaki gost dobije jaje”, istakla je Medar Tanjga.

Neobična vjerovanja

Irena Medar Tanjga je ispričala da postoje brojna vjerovanja koja se vežu za bojenje i korišćenje vaskršnjih jaja. Prema nekim vjerovanjima, dodala je, najbolje je uzeti jaje koje je kokoška snijela prije sunca taj dan kada se boji, a domaćice u nekim krajevima ćute dok farbaju jaja da ne bi popucala.

”Za vaskršnja jaja se vjeruje da su zaštitnici koji štite od nesreće”, rekla je Medar Tanjga.

/Glas Srpske/