Ponekad se dešava da istorija koja stoji na raspolaganju mnogim umjetnicima bude iskorištena na pravi način pa kroz nju iskažu svoje pune potencijale i umjeća. Tako je i u filmskom svijetu, gdje neki događaj, period ili nešto drugo uvijek može biti veliki izazov za onoga ko nastoji da to predstavi na filmskoj traci. Istorija nam dakle nudi dosta sirovog materijala, a dobro obrađen isti može da bude jako sočan za publiku. Navodno se kaže da su bogati oni narodi sa velikom istorijom, a oni sa malo nje su srećni.

Tako je danas Skandinavski narod miran i srećan, a najpoznatiji period njihove istorije je trajao nesto više od trista godina i naziva se Vikinško doba. Nije bilo puno pokušaja da se priča o njima predstavi na filmu, a najpoznatiji je možda onaj iz 1958. godine sa Kirkom Daglasom (Kirk Douglas) u glavnoj ulozi.

Dugo je od tada prošlo vremena da bi se dobilo nešto kvalitetno za gledanje, ali nam ipak dolazi 2013. godine i to u vidu serije, pod naravno originalnim nazivom Vikinzi (Vikings). Tvorac serije je ni manje ni više nego Majkl Hirst (Michael Hirst), čovjek koji i te kako ima iskustva sa epskim dramama, te je tako najbolje poznat po seriji Tudori (Tudors), nominovane za Zlatni Globus i Emi, ali i scenarista oskarom nagrađivanog filma Elizabeta (Elizabeth). Sam projekat je irsko-kanadske koprodukcije (History channel, Take 5 productions, World 2000, Octagon Films, MGM), a snimanje je u većini slučajeva vršeno u Irskoj i Kanadi zbog sličnosti pejzaža u odnosu na Skandinaviju gdje je smještena većina radnje serije. Za kvalitetnu muzičku podlogu ove serije se pobrinuo Trevor Moris (Trevor Morris), izuzetan plus su svakako šminka i kostimografija.

Ono za šta su se tvorci pobrinuli prilikom stvaranja ovakvog jednog projekta jesu svakako istorijske činjenice koje su do sad bile poznate o tom vremenskom periodu i dešavanjima iz istog, zatim mitologiju i vjerovanja tadašnjeg naroda, a na kraju sve to upakovali kroz dobru i zanimljivu dramaturgiju sa dosta zamiljivim dijalozima i ponekim monolozima.

U ovom slučaju nije bilo potrebe puno mijenjati istorijske tačnosti, jer su trenutne već dovoljno zanimljive da su mogle poslužiti kao glavne odrednice u toku samog projekta. Ono na šta su se autori odvažili izokrenuti ili dati mašti za volju jesu sigurno mjesta sa nedovoljno dokumentovanih istorijskih podataka, ali i mjesta koje bi im radnju učinile zanimljivijom (spiritualna nota), što je za svaku podršku.

Sve to tako upakovano, a uzimajući u obzir količinu podataka i širinu priče koja se nastoji ispričati, dobili smo seriju na duže staze, tj. 5 sezona (za sada). Ili bolje rečeno 59 epizoda do sada, jer je nedavno završena polovina pete sezone. A ove godine nas čeka još deset epizoda, dok je sledeća godina predviđena za šestu sezonu sa isto 20 epizoda.

Ono što je vićina znala o Vikinzima je i to da su bili ratnici, moreplovci, ali i divljaci i krvoločnici kako ih je vijekovima predstavljala katolička crkva u svojim spisima, jer su oni bili glavna meta prilikom napada Vikinga. Ko su zapravo Vikinzi? E, pa na to nam odgovara dosta ova serija, pružajući nam sliku iz sasvim drugog ugla.

Serija od svog početka prati priču o Ragnaru Lotbruku (Ragnar Lothbrok) kojeg tumači australijski glumac Travis Fimel (Travis Fimmel), koji je pokrenuo pohode Vikinga na zapad krajem osmog i početkom devetog vijeka (prva sezona), a zatim i njegovog uzdizanja do kralja (druga sezona). Pustošenjem zapadnih zemalja kao što su anglosaksonske kraljevine, ali i Pariza su glavna radnja same serije. Ragnar vrhunac slave đoživljava pokoravajući Pariz (treća sezona), a njegov kraj se završava na fascinantan način (krajem četvrte sezone), a sama epizoda ”Svi njegovi anđeli” (”All His Angels”) je do sada neprevaziđena, pa joj ocjena 9,3 na IMBD-ju savršeno odgovara.

Ragnarova smrt je prouzrokovala stvaranje Velike paganske armije (The Great Heathen Army), a njegovi sinovi završavaju osvetu svog oca na način svojevrstan samo Vikinzima. Dugo godina će Vikinzi pustošiti Englesko ostrvo i itekako ostaviti traga na njemu. Bjorn kao najstariji sin Ragnara se proslavio plovidbama po Mediteranu, Rolo, Ragnarov brat na tlu današnje Francuske, a mlađi sinovi kao veliki ratnici i vođe. Od njih najviše se ističe Ajvar Beskosni (Alex Hogh Andersen) kojem hendikep nije predstavljao problem da postane jedan od najupsješnijih i okrutnijih, pa je on ostavio dubok trag u Nordijskim sagama. Kroz seriju gledamo i otkriće Islanda i naseljavanja prvih ljudi, a bilo bi zanimljivo da serija može dobaciti do toga da ode i dalje, pa da nam prikaže i da su oni kročili na tlo nove zemlje (nepoznate za evropljane) oko petsto godina prije čovjeka koji je mislio da je stigao u Indiju.

Trenutno, 24. januara je izašla 10 epizoda pete sezone serije, u toku je rat između samih Vikinga, pa se čeka kao što je njihov vrač u seriji rekao, da ”Posljedice Ragnarove smrti tek budu posložene”.

Travis Fimel je odradio nevjerovatno posao u ulozi Ragnara i njegovo odsustvo se itekako osjeća, sama serija je naišla na negativne reakcije kako bez njega dalje. Serija se nastavila, a dominantnu ulogu su dobili drugi glumci, među kojima se najviše ističe mladi danski glumac Aleks Hog Andersen u ulozi okrutnog Ajvara. Glumačkoj postavi se priključio i Džonatan Ris Majers (Jonathan Rhys Mayers), izuzetno dobar glumac (serija Tudors), koji svojom harizmatičnošću itekako popunjava prazan prostor koji je nastao smrću glavnom lika u seriji.

Posljednja sezona nam nije donijela mnogo odgovora, samo nešto više prekretnica. Možemo reći da imamo tri centra radnje. Kategat, Island i tlo Engleske. U Kategatu je borba dovela do toga da je nekoliko marginalnih ličnosti stradalo, ali ništa dalje jasno. Stvar se zakomplikovala samo dolaskom Rola. Otvaranje zadnje epizode je nešto najbolje u sezoni sigurno, a to je pjesma braće Haralda i Halfdana, pred bitku u kojoj će se suočiti. Kroz ovu scenu se ogleda sudbina svih Vikinga.

Biskup Hegmund, kojeg igra Majers, je jednostavno lik koji s’ velikom vjerovatnoćom može izaći na kraju kao najveći pobjednik. On je na strani Vikinga, protiv kojih se na početku borio. Vrijeme provedeno sa Ivarom i sada sa Lagertom mu može samo po pomoći da upozna mentalitet samih Vikinga i njihovih vođa. Prednost ga sigurno očekuje kada dođe vrijeme da oslobađa svoju Englesku. Ono što je nekad Atelstan bio za Ragnara, to je na neki način Hegmund za Ivara (ili obrnuto).

Na tlu Engleske je došlo do smjene i osvježenja u smislu nove mlade krvi. Na presto se uzdigao Alfred koji je u istoriji zasigurno bio jedan on najvećih i najmudrijih vođa, a odlukije se time što je ujedinio sve kraljevine u jednu državu – Englesku, tj. postavio temelje za stvaranje nove države i dao im nacionalni identitet kakav i danas poznaju. Engleska se polako rađa iz pepela, poslije vikinške vatre.

Na Islandu, Floki se nalazi na velikoj raskrsnici. Ono što je želio jeste nova zemlja sa jedinstvenom vjerom u vikinške bogove. Ali, stvar mu je poremetila klica zla bez koje ljudski rod ne može. Tako da je stvar uzeo rješiti na svoj način, a poznavajući njegov fundamentalni religijski karakter, odlučio se rješiti na najoriginalniji način – žrtvovati sebe, zarad dobra drugih. (Floki pogađa pravo u centar).

Na kraju, stvari su se zakomplikovale, ali može se reći da je na pomolu razrješenje situacije. Blagi pad u epizodama je evidentan, a sve to je naravno posljedica odsustva ličnosti Ragnara Lotbruka. Mlada ekipa se skupila i bori se za prevlast, tako da nas očekuje još obrta radnji i promjena.

Što se tiče novih epizoda, e na njih ćemo čekati do ljeta. Avgust mjesec je najavljen, ukoliko ne dođe do nekih izmjena. Tako da ako se neko poželi ili slično može da ponovi gradivo, a ako neko kojim slučajem nije gledao, evo sjajne prilike, ali i vremena na pretek.

Ko će se uzdići? Na to pitanje još nismo dobili odgovor, pa ćemo čekati na epizode sezone 5, uz ovaj tizer koji je izašao za nju.